Danas je skijanje vrlo rijetko način transporta, već je uglavnom popularan vid rekreacije. Većina skijaša danas su rekreativci koji na uređenim skijaškim stazama korištenjem žičara kako bi se popeli na vrhove planina provode slobodne trenutke uživajući u spuštanju niz snježne padine. Skijanje je toliko raširen način zimskog odmora da pojedine države veći dio turističke ponude zasnivaju upravo na rekreativnom skijanju. Najbolji primjer takve države je Austrija, koja posjeduje preko stotinu uređenih skijališta. Ostale države koje imaju brojna uređena skijališta su Francuska, Italija, Švicarska, SAD, Novi Zeland, itd. U Nordijskim zemljama rašireno je i skijaško trčanje kao popularan vid rekreacije, iako se staze ua skijaško trčanje mogu naći i u svakom alpskom skijalištu.

Posebno je zanimljiva ponuda dvoranskog skijanja, gdje se u pojedinim bogatijim državama (primjeri su Japan ili Saudijska Arabija) zbog nedostatka prirodnih skijaških staza i dovoljnog broja sniježnih dana u godini čak izrađuju skijaške staze u velikim dvoranama, opremljene umjetnom klimom te umjetnim snijegom.
Za skijanje na vodi potrebno je što mirnija vodena površina (more, jezero) te vanjski vučni pogon koji skijaša na vodi vuče brzinom dovoljnom da se održi na vodi.
Skijanje je i atraktivan šport, gdje se natječu u brojnim disciplinama natjecatelji iz sve većeg broja zemalja i gotovo svih kontinenata.
SKIJANJE KAO SPORT
Skijanje je standardni olimpijski sport na zimskim Olimpijskim igrama. Skijaške discipline dijelimo na alpske i nordijske. Iako postoje i varijante štafetnih utrka u nordijskom skijanju, skijanje je uglavnom pojedinačni sport. Često se u skijaške sportove ubraja i snowboard, koji je od 1998. godine također uključen u obitelj olimpijskih sportova. Oprema za taj sport se bitno razlikuje od skijaške opreme po tome što se ne koriste dvije skije već jedan board odnosno daska za skijanje na kojoj border stoji u sličnom položaju kao u daskanju na valovima.
Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline. Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska).
Nordijsko skijanje uključuje discipline skijaško trčanje i skijaški skokovi. Skijaško trčanje se prakticira na različitim duljinama staze, u dvije osnovne kategorije: klasični stil i slobodni stil. Jedna varijanta skijaškog trčanja je i biatlon, u kojoj se kombinira skijaško trčanje s streljaštvom.
Alpsko skijanje Svjetski kup
| IME | NACIONALNOST | BODOVI | |
| 1 | Hirscher Marcel | Austrija | 1546 |
| 2 | Pinturault Alexis | Francuska | 1145 |
| 3 | Kristoffersen Henrik | Norveska | 1047 |
| 4 | Paris Dominik | Italija | 950 |
| 5 | Kriechmayr Vincent | Austrija | 739 |
| 6 | Feuy Beat | Svicarska | 722696 |
| 7 | Caviezel Mauro | Svicerska | 651 |
| 8 | Kilde Aleksandar Aamodt | Norveska | 560 |
| 9 | Schwarz Marco | Austrija | 558 |
| 10 | Feller Manuel | Austrija | 551 |
| 11 | Yule Daniel | Svicerska | 551 |
| 12 | Noel Clement | Francuska | 537 |
| 13 | Jansrud Kjetil | Norveska | 521 |
| 14 | Zenhaeusern Ramon | Svicerska | 502 |
| 15 | Meillard Loic | Svicerska | 501 |
| 16 | Innerhofer Christof | Norveska | 496 |
| 17 | Mayer Matthias | Austrija | 481 |
| 18 | Muffat – Jeandet Victor | Francuska | 434 |
| 19 | Clarey Johan | Francuska | 419 |
